|
|
|
Modemi tipično rade u
asinkronom modu i najčešća zaštita od grešaka koju pružaju je
paritetni bit. Kvaliteta telefonskih linija ćesto nije odgovarajuća
potrebama prijenosa podataka. Zbog parazitnih kapaciteta, induktiviteta linija,
prijelaznih otpora na kontaktima spojeva linija te promjene svojstava
aktivnih komponenti u telefonskim centralama dolazi do gušenja amplitude
signala, frekvencijskih izobličavanja, preslušavanja s drugih linija i
sličnih poremećaja.
|
|
Rezultat je iskrivljeni
signal kojeg modem s druge strane komunikacijskog kanala (telefonske linije)
pogrešno interpretira. Ako se modemi koriste za vezu terminala i
računala, u asinkronom modu obično rade tako da se na ekranu
terminala znak ne pojavljuje pritiskom na tipku nego tek nakon što ga
računalo primi i pošalje natrag. Na taj način korisnik posredno
kontrolira ispravnost prijenosa podataka. Kada tim putem podatke razmjenjuju
računala, situacija je složenija.
|
|
Danas se, međutim,
grade modemi s ugrađenim protokolima koji omogućavaju pouzdan
prijenos podataka bez obzira na kvalitetu telefonske linije. Takvi su
de-facto idustrijski standard MNP 2-4 te ITU-T standard V.42.
|
|
Idej aje da modemi cijelo
vrijeme vode "privatan razgovor" na jeziku koji im omogućava
da su u svakom trenutku sigurni u ispravnost prenesenih poruka. Unutar tih
poruka se onda nalaze korisnički podaci. Na taj način korisnik ima zajamčenu
ispravnost podataka. Naravno, zbog potrebe za prijenosom dodatnih podataka,
efektivna brzina prijenosa podataka je nešto manja od komunikacije bez
protokola, a osim toga izravno ovisi o kvaliteti komunikacijskog kanala: što
je više smetnji to je više ponavljanja potrebno pa je i efektivna brzina
manja.
|
|
|