VoDSL

Vodeća usluga na tržištu,proizašla iz ADSL-a (Asynchronous Digital Subscriber Line), VoDSL (Voice over Digital Subscriber Line) je usluga koja osigurava i omogućuje kvalitetne govorne usluge i prijenos podataka istom bakrenom žicom. U današnjem svijetu gdje je skupo razvlačiti nove bakrene žice vlasništvo nad postojećim pruža velike mogućnosti. Usluga kao VoDSL je isplativa i donosi veliku dobit. Unatoč velikom raspoloživom frekvencijskom pojasu ADSL ima neka ograničenja. Jedan primjer je broj linija koje ADSL može osigurati: ovisno o tipu, iznosu kompresije i trenutnoj brzini. Dobiveni rezultati su iznenađujući,što je pregledno pokazano u Tablici 1:

Vidljivo je da je uz brzinu od 1.5 mbps već moguće (uz maksimalnu kompresiju) spojiti i do 150 linija,što davatelji usluga i tek kako znaju prepoznati. Dobit se kreće oko 3 milijarde US $ za DSL usluge vezane za prijenos podataka, pa do vrtoglavih 13 milijardi US $ za VoDSL. Nedostatak VoDSL-a je činjenica da je za pružanje takve usluge potrebno dodatno sklopovlje. 2. VoDSL VoDSL zahtjeva DSL opremu povezanu zajedno sa sustavom za prilagodbu i dodatnim sklopovljem koje zahtjeva sustav za govornu uslugu. Na Slici 1 shematski je prikazan cijeli sustav.

Sljedeći sustavi su potrebni za VoDSL:

ˇ korisnički uređaji: Telefoni, fax, modem, PBX ( private branch exchange) i sl.

ˇ IAD (Integrated Access Device): Služi kao DSL modem i služi kao sučelje između DSL mreže i korisničke opreme. Ovdje se provodi paketizacija govornog prometa na osnovu standardnih tehnologija, obično ATM (Asynchronous Transfer Mode). CPE (Customer Premises Equipment) daje prioritete govornim paketima i onda ih šalje preko DSL linije

ˇ DSL linija: Prenosi podatke i paketiziran govor do najbližeg pružatelja usluga primjenjujući postojeće bakrene žice (tzv. 'parice'). Naravno da te linije moraju zadovoljavati zahtjeve za daljinu i kvalitetu prijenosa koje DSL omogućava.

ˇ DSLAM ( Digital Subscriber Line Access Multiplexer):

Danas VoDSL ima dva glavna dijela: voice gateway i IAD. Voice gateway omogućava prebacivanje na potojeću PSTN, dok IAD osigurava sučelje između DSL mreže i korisničke opreme. Slojevno gledano, fizički sloj je 'parica', a transportni sloj je 'frame relay' ili IP (Internet protokol) ili ATM. Tako postoji VoFR (Voice Over Frame Relay), VoIP (Voice Over Internet Protocol) i VMoA (Voice and Media Over ATM). Sljedeći sloj je govorno kodiranje praćeno signalnim slojem. Zadnji je uslužni sloj koji omogućava npr. tonsko biranje. Svaka od navedenih transportnih metoda ima svoje prednosti i mane: npr. frame relay je jednostavan za implementaciju, ATM je najkvalitetniji, dok je IP u naglom porastu. U prvom koraku standardizacije VoDSL-a ipak je prevladao ATM kao najprihvatljivija transportna metoda. Analitičari predviđaju da 90% instaliranih DSLAM-ova koristi ATM. Starije tehnike koriste ATM prilagođeni sloj AAL1 koji se ponekad naziva vremenski multipleks (TDM-Time Division Multiplex) preko ATM-a. ADSL Forum preporuča AAL2 koji je puno efikasniji jer mreža dinamički locira frekvencijski pojas na samom DSL-u, ovisno da li prenosi govor ili podatke. Ako se ne koriste govorne usluge cijeli pojas može biti korišten za prijenos podataka (za razliku od AAL1 gdje je dio pojasa rezerviran za prijenos govora ako do njega dođe).VoDSL može biti prenošen i sa IP. ADSL Forum je opisao tu metodu kao VoMSDN (Voice Over MultiService Data Network).

ZAKLJUČAK:

Kakva je budućnost VoDSL-a? Nema sumnje da ljudi u svijetu traže načine za bolju povezanost i brži prijenos u današnjem Internet dobu. Potreba za uslugama koje će imati DSL karakteristike je dokumentirana. Davatelji usluga, da bi zadovoljili korisnike, moraju ulagati u razvoj i uz probleme standardizacije (postoji više standarda) i kvalitete linija pronašli optimalna rješenja. Na ta rješenja se neće dugo čekati s obzirom na količinu uloženog novca i ljudskog potencijala,te se u sljedećih nekoliko godina očekuju ozbiljni pomaci. Ljepota DSL tehnologije leži u mogućnosti povećanja kapaciteta postojećim bakrenim žicama i svojstvu da prenosi podatke i govor istovremeno. Preklopnici sljedeće generacije moraju biti sposobni podržavati takav rad. Za povećanje funkcionalnosti maksimalno se moraju standardizirati same komponente. Ukratko,sami će korisnici odrediti put razvoja VoDSL-a jer se većina telekomunikacijskog tržišta temelji na prijenosu govora, pa svojstvo prenošenja govora i podataka daje VoDSL-u blistavu budućnost.