PROTOKOLI
Postoje dvije vrste protokola koje koristi ADSL tehnologija.
Jedan je danas vrlo raširen,dok drugi ulazi u upotebu i još se razvija. To su:
| - IP protokol |
| - ATM protokol |
Vodi se velika rasprava među providerima da li koristiti standardni IP-10BT priključak ili ATM priključak za osobna računala njihovih korisnika. Ova dva protokola su vrlo slična, razlika je u specifičnosti opreme, a ne u njezinoj količini. Različite su prednosti oba protokola za pristup na mrežu:
| Prednosti IP-a: | |
| - 10BT Ethernet može sam učiti | |
| - jeftine LAN PC kartice već postoje | |
| - 10BT je industrijski standard | |
| - LAN mreže su provjerene i danas se koriste | |
| - napravljenje su mnoge ekspertize na temu ove tehnologije | |
| - PC software i OS driveri su već povezani sa IP temeljenim LAN-om | |
| Prednosti ATM-a: | |
| - konstantni prijenos video signala | |
| - mješanje usluga kao video, telefonija i podaci je puno jednostavnije | |
| - brzine prijenosa odgovaraju standardnim telefonskim brzinama | |
| - novi PC software i driveri će raditi sa ATM-om |
| Slika 9. IP paket |
| Slika 10. ATM paket |
Primjer dijagrama END-to-end protokola za inteligentni i pasivni modem.Ovi dijagrami pokazuju:
| - aplikacijski podaci se prenose TCP/IP protokolom |
| - PPP protokol omogućava indetifikaciju između ADSL modema i BRA (Broadband Access Server) u slučaju inteligentnog modema, a za pasivni ADSL modem ppp protokol komunicira između PC-a i BRA |
| - ATM protokol je implementiran u inteligentnom ADSL modemu, za razliku od pasivnog ADSL modema gdje je ATM protokol implementiran u PC. Ovo ograničava upotrebu pasivnog ADSL modema na operacijske sustave koji podržavaju ATM protokol kao Windows 98SE, Me, 2000. |
| - ADSL protokol se samo koristi između ADSL modema i DSLAM-a. Ostali protokoli služe za povezivanje ostalih komponenata kao ethernet i optička vlakna. U slučaju pasivnog modema USB će često biti rabljen za povezivanje PC-a i modema. |
| Slika 11. Inteligentni modem |
| Slika 12. Pasivni modem |
Zaključak
Sve ovo postaje interesantnije jer zapravo obje arhitekture su spojene na ATM backbone mrežu za vrlo velike brzine koja pokriva vrlo široko područje. Pravi problemi su zapravo troškovi građenja mreže, usluge koje će se prenostiti ( Internet priključci, posao kod kuće) i očigledan izbor je IP mreža. Hardware i software, koji su potrebni za ovu mrežu, su dostupni i relativno jeftini. ATM bi bio rješenje za višestruko pomješane QoS ( Quality of Service) usluge u bliskoj budućnosti. Točan je podatak da je IP tehnologija proširena za pružanje QoS sa RSVP (Resource ReserVation Protocol), i IP telefonija je poboljšana i ima bolje performanse. Paradoks je u tome da ovi standardi danas ne postoje, dok su ATM standardi uglavom gotovi (unatoč tome ne mogu se svi implementirati). Unatoč tome postoji već nekoliko ATM mreža ili su u konstrukciji. Ostalo je samo problem troškova. Pravi troškovi izgrađivanja i upotrebe velike pristupne podatkovne mreže nisu poznati, samo se mogu procijeniti. Ovo stvara raspravu, koja tehnologija ima manje troškove izgradnje. Jedini način da se to dozna je izgraditi dovoljno veliku mrežu i usporediti troškove. Ako nema prednosti niti na jednoj strani treba sagraditi mrežu koja se podudara sa potrebama potencijalnih korisnika. Za početak treba početi implementirati tehnologiju i tada ćemo dobiti prave odgovore i prekinuti rasprave.