1. UVOD

Na samom početku ovog izlaganja bilo bi korisno dati neke uvodne napomene u vezi ove teme, kako bi sam sadržaj bio jasniji i razumljiviji.

Svima onima koji su se profesionalno na bilo koji način ikada susretali sa mrežnim komunikacijama i samom strukturom mreža, zasigurno je dobro poznat OSI model (Open System International), koji je donešen na zahtjev međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) kao prvi korak prema standardizaciji mrežnih protokola. Cilj je bio da se definiraju neke osnovne smjernice u strukturi mreža kojih bi se svi oni koji se bave razvojem i istraživanjima u tom djelu morali pridržavati, ako bi željeli nešto više postiči i probiti se na tržište.Uzrok tomu bio je taj da je dotad svatko imao prilično odriješene ruke i kao takav bio slobodan unositi bilo kakve promjene u postoječe sustave, definirati nove mrežne standarde, protokole i drugo, potpuno neovisno o drugima, što je naravno postao ogroman problem u trenutku kada je došlo do potrbe integriranja više takvih mrežnih sustava u jedan.Tako je ISO donio međunarodni standard kojm se definirala slojevita struktura mrežne komunikacije, pri čemu je svaki sloj točno definiran i precizno je određeno koje funkcije pojedini sloj mora obavljati.
Definirano je sedam osnovnih slojeva:


Ovih sedam slojeva nije odabrano nasumce več je pažljivim razmatranjem donešena baš ovakva odluka. Neki od zahtjeva na pojedine slojeve prilikom definiranja su sljedeči:

  1. Svaki od 7 nivoa mora biti precizno definiran.
  2. Funkcija svakog sloja treba biti okrenuta prema međunarodnim standardima.
  3. Granice slojeva trebaju biti takove da se minimizira prijenos informacija između slojeva.
  4. Slojevi imaju osnovni zadatak komunicirati samo sa susjednim slojem, te se zahtjeva međusobna neovisnost među njima.
  5. Broj slojeva trba biti takav da nije više funkcija prisutno u jednom sloju, a sa druge strane opet da arhitektura nije prerasčlanjena.

U praktičkim realizacijama moguča su manja odstupanja od obvog osnovnog modela, pa tako neke strukture ne sadrže svih sedam slojeva nego onoliko koliko je potrbno da se udovolji gore navedenim zahtjevima. Na sljedečim će stranicama biti više riječi o mrežnom sloju (eng. Network Layer), odnosno preciznije o jednoj od njegovih ključnih funkcija.



NAPOMENA: Na sljedečim stranicama ovog seminara moći će se nači određeni broj termina koji su preuzeti iz strane literature, a vezani su uz ovu temu. Naime, razlog tomu je taj da se večina tih termina več "udomačila" na našem govornom području, a naročito među ljudima čija je struka vezana uz ovu tematiku. Također sam mišljenja da bi nekakvi spontani prijevodi doveli samo do suvišnih nesporazuma, a tekst u ovome obliku biti će puno prirodniji i razumliviji.

 

Home TOC Next Page