4.3 FLOW BASED ROUTING

U ova dva algoritma dosad nije se uzimalo u obzir opterečenje mreža, več samo njihova topologija. Za razliku od njih ovo je statički algoritam ali uzima upravo ovaj faktor u obzir. Naime za večinu mreža poznato je iz iskustva koliki se srednji promet između dvaju točaka može očekivati te se na temelju određuju putevi kojima će se prosljeđivati paketi.
Osnovna ideja je da se za svaku liniju unutar mreže proračuna srednje vrijeme kašnjenja paketa od izvora do odredišta, na temelju poznatih podataka o opterečenju i kapacitetu pojedinih linija.
Da bi se ova ideja realizirala potrebno je kao prvo poznavati cijelu topologiju mreže, a potrebno je poznavati i dvije matrice: matricu prometa F (i, j) i matricu kapaciteta za pojedinu liniju C (i, j). Elemenat (i, j) bilo koje od ove dvije matrice odnosi se na bilo koji par routera i i j unutar mreže.
Za svaki par i, j u tabeli piše koja je ruta najoptimalnija i koliki je promet kroz taj dio mreže (u paketima/sec.). Na primjer iz tablice (slika 3.) se može vidjeti da promet od C do F doprinosi sa 2 paketa u sekundi, te se na taj način može izračunati količina prometa između bilo koje dvije točke u mreži. Konačni rezultati postupka prikazani su tabelarno.

Pogledajmo sljedeči primjer na kojemu će ovo biti pokazano. Zamislimo topologiju mreže kao na slici 2. Čvorovi na slici predstavljaju routere, a grane komunikacijske linije kojima su oni povezani. Brojevi na svakoj od grana predstavljaju kapacitet linije u kbps. Na temelju svih podataka o samoj mreži mogu se konsruirati potrebne matrice, a na temelju njih i detaljna analiza cijele mreže. Na temelju te analize (koja je prikazana u tablici na slici 4 ) određuju se putevi kojima če se rutati pojedini paketi. Matrice prometa i kapaciteta za ovaj primjer također su prikazane na slici .

Slika 2. Topologija mreže za primjer flow based routing algoritma

Slika 4. Rezultati analize mreže prikazane slikom 2