Prvi zadatak davateljaja usluge kabelske televizije nadograđivanje postojećeg sustava tako da može podržati dvosmjeran tok. Povratna pojačala i diplexori (fitri za diobu pojasa) su nužni kao i kontroleri u samoj centrali, dok korisnik mora imati uređaj za razdvajanje prometa od sebe i prema sebi.
Promatranjem pristupa inernetu može se uočiti da je osim za npr. videokonferencije i neke posebne usluge izmjena podataka asimetrična. Pretraživanje po webu zahtijeva mali paket prema i mnogo veći od davatelja informacija.
Zbog načina spajanja kabelskog modema i Interneta tj. paketskog prijenosa link je uvijek aktivan. Uključenjem računala počinje spajanje na Internet te Internet posluživač dinamički dodjeljuje IP broj koji ostaje do gašenja računala.
Veliki opsluživač sa tisućama klijenata dodjeljuje lokalne IP adrese klijentima koristeći svoj proxy server za komunikaciju sa svijetom. Tako je drugima dostupna adresa proxy servera umjesto lokalne adrese i preko njega se vrši komunikacija korisnika i svijeta.
Druga stvar su telefonske usluge koje imaju neke specifičnosti a jedna je stanje pripravnosti. U ovom slučaju se isto mora osigurati npr. pri nestanku struje nadomještanjem pričuvnim izvorima napajanja u mrežnim čvorovima.
Povećanje kvalitete usluge omogućuje i stvaranje manjih privatnih mreža unutar jedne velike. Pri tome je stupanj sigurnosti prilično velik iako ne takav kao kod vlastite cijele mreže.
Moguće je uspostaviti dvostranu simetričnu vezu potrebnu za videokonferencije i ostale vremenski osjetljive operacije. To se omogućuje specifikacijom standarda za rad sa HFC platformama. Bazirani na internet protokolu (IP) razvijaju se usluge za prijenos videa i razgovora konstantnim nizom bitova bez obzira na veličinu frekvencije i šuma
.
No, ostaje problem sigurnosti za sistem koji koristi zajednički medij. Prema tome su određeni osnovni standardi za zaštitu podataka 40 i 56 bitnim verzijama enkripcije, što još uvijek nije dovoljno, ali praksa pokazuje da su korisnici zadovoljni i tom vrs
tom usluge.
Za slanja digitaliziranog glasa u paketskim sistemima najvažnije je da kašnjenja budu što manja. Manji paketi smanjuju kašnjenje ali nisu povoljni za “overhead”, odnosno previše bitova u paketu se odnosi na adresu i zaštitu u odnosu na ukupan broj korisnih bitova. Sličan problem ima i Ethernet kod kojeg se koristi 1518 byte za jedan paket. Zato treba odrediti dobar mehanizam za MAC (media access control) sloj. Kompromisno rješenje je: maksimalno 1500 byte-ova predvođenih sa 6 byteova koda kojim
je definirana adresa.
Downstream prijenos ne predstavlja problem jer se odašilje svim korisnicima isto ali upstream paketi putuju od svih ka jednom cilju pa dolazi do kolizije. Sistem upotrijebljen kod Etherneta nije povoljan za ovaj slučaj jer cable modem
i ne šalju i primaju isti frekvencijski pojas pa stanica ne registrira kolizije svojih upstream paketa i paketa poslanih od drugih stanica. Samo krajnja stanica, kad pokupi paket, vidi da je došlo do kolizije.
Potražiti retransmisiju u tom trenutku je obič
no prekasno za vremenski osjetljive usluge i aplikacije.